Jedan od ključnih alata je, kako je saopšteno, sistem elektronske sudske prakse, inovativan projekat koji su razvili Vrhovni sud Crne Gore i Sudski savjet, kao prvi sistem u crnogorskom pravosuđu zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Projekat je u potpunosti realizovan internim kapacitetima, radom zaposlenih u Odjeljenju za IKT i multimediju Sekretarijata Sudskog savjeta.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da savremeni izazovi sa kojima se suočava pravosudni sistem zahtijevaju kontinuirano prilagođavanje, odgovoran pristup i spremnost da se kroz inovacije unaprjeđuje rad sudova, uvijek imajući u vidu ono što je suštinski važno – zaštitu prava građana i jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe.

„Uvođenje novih metodologija i savremenih alata predstavlja važan korak ka stvaranju efikasnijeg, dostupnijeg i transparentnijeg sudskog sistema. Naš cilj nije samo efikasnije postupanje u predmetima, već i unapređenje kvaliteta sudske prakse, bolje upravljanje resursima, ujednačavanje sudske prakse i jačanje profesionalnih kapaciteta nosilaca pravosudnih funkcija“, istakla je Pavličić.
Poseban fokus stavljen je na usklađenost sa regulativom Evropske unije u oblasti primjene vještačke inteligencije i zaštite ličnih podataka, čime su obezbijeđeni visoki standardi privatnosti, bezbjednosti i integriteta informacija.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler pohvalio je rezultate postignute do sada u okviru projekta EUROL 4.

„Rezultati koje je projekat EUROL 4 do sada ostvario u ovoj oblasti predstavljaju važan doprinos zatvaranju poglavlja u oblasti vladavine prava, odnosno poglavlja 23 i 24. Zadovoljan sam što je u okviru projekta razvijen praktičan i kvalitetan digitalni alat koji je uspješno testiran. Sljedeći korak je da ovaj sistem postane operativan u svim sudovima u Crnoj Gori do kraja naredne godine“, kazao je Satler.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je za malu državu, sa ograničenim brojem ljudi, veliki izazov graditi efikasan i moderan pravosudni sistem.

„Uprkos svakodnevnim problemima i opterećenjima sa kojima se suočavaju, ljudi u pravosuđu pokazali su da su profesionalci i da imaju kapacitet da odgovore najvišim standardima. Upravo kroz ovakve alate i sredstva pravimo stvarni napredak pravosuđa. Naš cilj je da Crna Gora, kada postane članica Evropske unije, bude respektabilan i pouzdan partner, sa sudskim odlukama koje će biti usklađene sa evropskim pravnim standardima i praksom evropskih sudova“, poručio je Božović.

Pilot faza projekta trenutno se realizuje u Privrednom sudu Crne Gore.

Predsjednik suda Mladen Grdinić ocijenio je da je ovim projektom dobijen savremeni i napredni sistem koji omogućava brzo i efikasno postizanje vidljivih rezultata u praksi.

„Obezbijeđeno je efikasno, precizno i jednostavno korišćenje aplikacije. Ovo je alat koji u kratkom roku može značajno doprinijeti ujednačavanju sudske prakse i jačanju pravne sigurnosti građana“, kazao je Grdinić.

Projekat elektronske sudske prakse uskoro će početi da se primjenjuje i u Upravnom sudu Crne Gore, čime će crnogorsko sudstvo dodatno učvrstiti svoju poziciju jednog od lidera digitalne transformacije pravosudnih sistema u regionu.

Na sastanku je, osim AI sistema za elektronsku sudsku praksu, predstavljena i nova metodologija za godišnje izvještavanje sudova, koje će omogućiti standardizovano prikupljanje, obradu i analizu statističkih podataka, kao i unapređenje kvaliteta, transparentnosti i uporedivosti izvještavanja o radu sudova.

Posebna pažnja posvećena je projektu ubrzanog rješavanja tipskih predmeta u Upravnom sudu, kroz unaprijeđenu trijažu predmeta, digitalne alate i novu organizaciju rada, što je već doprinijelo značajnom smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćenju očekivanog vremena trajanja postupaka u Upravnom sudu. Projekat ubrzanog rješavanja tipskih predmeta će se u narednom periodu proširiti i na prekršajne sudove.

Predstavljeni su i alati za unaprjeđenje kvaliteta podataka u pravosuđu i kontrolni mehanizmi za pouzdanije evidentiranje i obradu podataka o sudskim predmetima, posebno u oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Prezentaciji je, kako je navedeno, prisustvovao i predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, a govorili su i predstavnici Odjeljenja za IKT i multimediju u Sekretarijatu Sudskog savjeta, kao i eksperti projekta EUROL 4 i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge.