Ta agencija piše i da će ovakav ishod glasanja razočarati Brisel, pošto su pojedini zvaničnici Island predstavljali kao zemlju čiji bi prijem nosio malo rizika i mogao da ublaži skepticizam prema proširenju EU, kao i da strateški ojača blok u trenutku kada je bezbjednost Arktika u centru pažnje.

Vlada je svoj plan za članstvo predstavljala kao trenutak “sad ili nikad”, a premijerka Kristrun Frostadotir poručila je biračima u avgustu da bi glas protiv stavio tačku na sva nagađanja o članstvu u EU.

Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, kada je finansijska kriza pogodila malu i ranjivu ekonomiju zemlje. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013. godine.

Geopolitička previranja, uključujući rat na Bliskom istoku i američke uvozne carine, ponovo su dala na značaju pitanju o kojem Islanđani, sa prekidima, raspravljaju već decenijama.

Tabor koji se protivio pregovorima bio u vođstvu
Tabor koji se protivio početku pregovora, prema jutrošnjim podacima, konstantno je bio u vođstvu.

Prema ranijim podacima, na osnovu 188.500 prebrojanih glasova od ukupno 270.000 birača s pravom glasa, 52,5 odsto bilo je protiv predloga vlade da obnovi pregovore, dok je 47,5 odsto bilo za, objavio je RUV. Podaci o izlaznosti nijesu bili dostupni.

Oba izborna okruga u glavnom gradu Rejkjaviku bila su među onima koji su objavili konačne rezultate, dok je, prema tadašnjim podacima RUV-u, preostao još samo jugozapadni okrug.

Prema ranijim, djelimičnim rezultatima, koje je takođe objavio RUV, tabor koji se zalaže za “ne” takođe je bio u prednosti.

Prema tim podacima, a na osnovu prebrojanih 152.000 glasova, 50,1 odsto bilo je protiv predloga vlade da se pregovori ponovo pokrenu, dok je 49,9 odsto bilo za. Podaci o izlaznosti nijesu bili dostupni.

Glasanje je završeno u subotu u 22 časa po lokalnom vremenu (00:00 po srednjeevropskom), nakon čega je počela složena operacija dopremanja glasačkih listića iz gradova i seoskih biračkih mjesta avionima, brodovima i automobilima.

U petak je Galupova anketa pokazala da se tijesna većina protivi predlogu vlade o ponovnom otvaranju pregovora, što predstavlja promjenu u odnosu na ranija istraživanja koja su ukazivala na blagu prednost pristalica obnove pregovora.

Pristalice kampanje “da”, koje podržavaju pregovore, navode da bi članstvo u Uniji moglo da doprinese smanjenju visokih kamatnih stopa i pruži veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju Grenlanda, još jednog arktičkog ostrva.

Pristalice kampanje “ne” tvrde da bi članstvo u EU ugrozilo suverenitet Islanda i njegova ribolovna područja.

Referendumska kampanja podstakla je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je premijerka Kristrun Frostadotir novinarima nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

“Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku da glasamo”, rekla je Frostadotir, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod.

Iako bi pobjeda opcije “da” otvorila put za razgovore sa Briselom, prema islandskom zakonu morao bi da bude održan i drugi referendum, vjerovatno nekoliko godina kasnije, na kojem bi se odlučivalo o samom članstvu u EU.

Ivo Egil Macuga Arnason, 19-godišnji student koji je u subotu glasao u Rejkjaviku, rekao je da je podržao pokretanje pregovora.

“Mislim da će ovo mnogo uticati na moj život, odnosno na to da li ćemo ući u Evropsku uniju ili ne”, rekao je on za Rojters.

Kamatne stope i troškovi života

Rasprava na Islandu više je bila usredsređena na kamatne stope, ribolovna prava i troškove života nego na bezbjednost.

Island se već duže vrijeme suočava sa visokom inflacijom i visokim kamatnim stopama, zbog čega su stambeni krediti skupi. Pristalice opcije “da” tvrde da bi članstvo u EU, a eventualno i uvođenje eura, moglo da donese olakšanje. Kamatna stopa islandske centralne banke iznosi osam odsto, u poređenju sa 2,25 odsto Evropske centralne banke.

“To ne bi riješilo strukturne slabosti Islanda, ali bi moglo da postane katalizator za zdraviju ekonomiju”, rekao je glavni ekonomista Vilhjalmur Hilmarson iz “Viske”, jednog od najvećih sindikata na Islandu.

Liderka opozicije Gudrun Hafsteinsdotir, koja predvodi kampanju “ne”, tvrdi da se ekonomski argumenti preuveličavaju.

“To nijesu problemi koje će Brisel riješiti umjesto nas. To su problemi koje islandski političari moraju da riješe”, rekla je.

Ragnhildur Skarphedinsdotir (70), kazala je da se Island dobro snalazi samostalno i da će glasati “ne”.

“Ako ostanemo nezavisni kao što jesmo, sa optimizmom gledamo u budućnost”, rekla je prije nego što je glasala u Rejkjaviku.

Ribarstvo kao ključna tačka spora

Prema pravilima EU, ribolovne kvote određuju se, između ostalog, na osnovu istorijskih obrazaca ribolova. Pojedini zvaničnici tvrde da bi Island zbog toga zadržao kontrolu nad svojim vodama, pošto nijedna zemlja EU tamo nije lovila ribu decenijama.

Hafsteinsdottir tvrdi suprotno.

“Znam da će Evropska unija izaći sa određenim obećanjima o fleksibilnosti, naročito na početku, ali znamo da to neće trajati zauvijek”, kazala je.

U memorandumu Ministarstva vanjskih poslova procjenjuje se da bi pregovori o pristupanju mogli da počnu do kraja 2026. godine i da bi trajali od 18 do 24 mjeseca ukoliko subotnje glasanje bude u korist ponovnog pokretanja pregovora

Bilo tijesno glasanje

Na osnovu prvih 153.197 prebrojanih glasova od ukupno 270.000 birača sa pravom glasa, 50,1 odsto odbacilo je vladin prijedlog, dok je 49,9 odsto glasalo za, saopštio je javni servis RUV. Razlika između dvije strane iznosi samo 435 glasova.

Vlada lijevog centra premijerke Kristrun Frostadotir obećala je da će referendum održati do 2027. godine, ali je odlučila da ga raspiše ranije zbog međunarodnih tenzija, među kojima je i prijetnja američkog predsjednika Donalda Trampa Grenlandu.

Međutim, rasprava u ovoj ostrvskoj zemlji sa gotovo 400.000 stanovnika više se vodila oko ribarstva nego oko bezbjednosnih pitanja.

Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenske zone bez graničnih kontrola. Članstvo u EU značilo bi ulazak u carinsku uniju i, dugoročno, uvođenje eura.

Island je podnio zahtjev za pristupanje EU 2009. godine, poslije finansijske krize iz 2008. i sloma islandskog bankarskog sistema.

Proces pristupanja već je bio u poodmakloj fazi kada je 2013. godine na vlast došla evroskeptična vlada i obustavila pregovore.

Prava na ribolov tada su predstavljala najveću prepreku, a tako je i danas.

Ribarstvo i pomorska industrija čine gotovo 40 odsto islandskog izvoza, a mnogi koji se protive nastavku pregovora strahuju da bi, u okviru zajedničke ribarstvene politike EU, Island izgubio dio kontrole nad svojim unosnim ribolovnim područjima.

Referendumska kampanja podstakla je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je Frostadotir nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali priliku da glasamo”, rekla je i dodala da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod.

Pitanje na glasačkom listiću glasilo je:

„Da li Island treba da obnovi pristupne pregovore sa Evropskom unijom“.

Glas ‘za’ ne bi predstavljao konačnu odluku o ulasku u EU, već korak ka sporazumu o pristupanju koji bi potom morao da bude potvrđen na još jednom referendumu.

S druge strane, glas ‘protiv’ ne bi isključio mogućnost da Island u budućnosti ponovo pokrene pregovore.

Iako su ekonomske teme dominirale kampanjom, značajno mjesto zauzimala su i bezbjednosna pitanja.

Island je jedna od osnivača NATO-a, ali nema vojsku i za odbranu se oslanja na saveznike.

Zemlja podržava Ukrajinu tokom ruske invazije punog obima, a zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog pojačanih ruskih pomorskih aktivnosti u blizini ostrva.

Trampovo iskazano interesovanje za preuzimanje Grenlanda dodatno je pojačalo te bojazni.