Stručnjaci upozoravaju da već gubitak od jedan do dva posto tjelesne tečnosti može smanjiti koncentraciju, pogoršati raspoloženje i umanjiti fizičku izdržljivost. Posebno su ugroženi stariji, djeca i osobe koje mnogo vremena provode na visokim temperaturama.
Među najčešćim znakovima dehidracije su neobjašnjiv umor, glavobolja, vrtoglavica, suva usta, taman urin, suva koža i grčevi u mišićima. Zbog manjka tečnosti srce radi pod većim opterećenjem, a mozak postaje osjetljiviji, što može uzrokovati slabiju koncentraciju i osjećaj mentalne iscrpljenosti.
Ljekari ističu da je boja urina jedan od najjednostavnijih pokazatelja hidracije. Svijetložut urin uglavnom ukazuje na dobru hidrataciju, dok tamnožuta ili jantarna boja može biti znak da organizmu nedostaje tečnost.
Dehidracija može poremetiti i ravnotežu elektrolita, zbog čega se češće javljaju bolni grčevi, posebno tokom fizičke aktivnosti ili boravka na suncu. Kod nekih osoba može izazvati i lažni osjećaj gladi, pa stručnjaci savjetuju da prije obroka popijete čašu vode.
Preporučeni dnevni unos tečnosti zavisi od dobi, pola, fizičke aktivnosti i vremenskih uslova, ali većini odraslih osoba potrebno je između dva i tri litra tečnosti dnevno. Tokom ljetnih vrućina i toplotnih talasa unos vode treba dodatno povećati kako bi se spriječile ozbiljnije zdravstvene posljedice.
