Knežević je komentarisao, kako je naveo, brojne „botske i mimerske fotomontaže“ na kojima se Spajić prikazuje uz kneza Lazara, ističući da bi, ako se takve poruke shvate ozbiljno, trebalo očekivati da crnogorska vojska krene preko Albanije prema Kosovu i Metohiji.

„Sad treba da pitaju Spajića da im kaže kad ćemo da idemo da oslobađamo Prizren“, kazao je Knežević.

On je kritikovao odnos crnogorske politike prema pitanju Kosova i Metohije, ocjenjujući da se mnogo govori o Kosovu, dok, prema njegovim riječima, nije dovoljno urađeno na poboljšanju položaja Srba i Crnogoraca na Kosovu i Metohiji, niti na unapređenju odnosa sa Srbijom.

Knežević je posebno ukazao na odluku Crne Gore da prizna Kosovo, navodeći da je, po njegovom mišljenju, najmanje što je moglo biti urađeno bilo povlačenje te odluke.

„Nikad se nije čuvalo za Kosovo, pa nije prirodno da neka afrička zemlja bolje brani teritorijalni integritet i suverenitet Srbije nego što to radi Crna Gora“, rekao je Knežević.

Govoreći o istorijskim vezama Crne Gore sa Kosovom i Metohijom, Knežević je podsjetio da je Metohija, kako je naveo, bila sastavni dio Crne Gore do 1918. godine. Pomenuo je i kralja Nikolu, ističući njegovu vezanost za ideju oslobođenja Kosova i Metohije, kao i pjesmu „Onamo, ‘namo“, koju je opisao kao nezvaničnu crnogorsku himnu.

Knežević je podsjetio i na ulogu crnogorskih vojnika u Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu, postavljajući pitanje za šta su, kako je kazao, ginule prethodne generacije Crnogoraca ako se danas nacionalno pitanje svodi na svakodnevne i lične interese.

U ironičnom tonu govorio je i o odnosu građana prema turističkoj sezoni i cijenama na crnogorskom primorju, navodeći da takve teme ne mogu biti suština političkog i nacionalnog djelovanja.

Na kraju je kritikovao evropski i evroatlantski kurs Crne Gore koji, prema njegovim riječima, trasira premijer Milojko Spajić, ocjenjujući da se kroz takvu politiku pokušava predstaviti drugačiji odnos prema nacionalnim i državnim pitanjima.