“Koncept autonomnih sistema nije novi. Za osnovu ovog koncepta zaslužan je Aristotel. Tada su zamišljali mašine koje se mogu upravljati inteligencijom i anticipacijom. Od tada smo mnogo napredovali. Između 2020. i 2025. iskusili smo veliki uspon AI. Ono što se promijenilo jeste da je tehnologija omogućila da matematička otkrića iz prošlosti dostignu nove visine i doprinesu sofisticiranoj integraciji podataka. Ušli smo u novu eru, te ćemo od 2026. pa nadalje doći do onoga što donosioci odluka često zovu ekonomični AI. Riječ je o AI sistemima koji će dostići novi nivo autonomije, pregovaraće, upravljati rizikom, te će zapošljavati i otpuštati ljude kako bi se postigli kompleksni ciljevi. To nije samo tehnološka evolucija, to će biti društvena revolucija koja će povećati autonomiju, efikasnost i uticaj na biznise na nevjerovatan nivo,” istakao je Souza.
Napominje da broj AI agenata iz dana u dan rapidno raste.
“Trenutno otprilike imamo milijarde agenata uposlenih u proizvodnji u svijetu, a taj broj se samo uvećava. Uveliko smo prešli nivo od nekoliko hiljada, uveliko smo prošli nivo nekoliko miliona. Sve to donosi dosta mogućnosti, ali i mnogo rizika. AI agenti uglavnom sarađuju sa ljudima u sektoru usluga, u preduzećima i organizacijama, industrijskom okruženju… Ne rade samo jednokratne jednostavne zadatke, već orkestriraju sofisticirana radna okruženja, procese sa više koraka, razumiju kompleksni kontekst okruženja, donose odluke, preuzimaju akcije. To je budućnost ka kojoj idemo,” kazao je Souza.
U sklopu panela na temu industrijske transformacije pokrenute od strane vještačke inteligencije Nenad Božić, suosnivač i izvršni direktor kompanije SmartCat kazao je da i u IT industriji postoji snažan otpor prema vještačkoj inteligenciji.
“AI je nova stvar koju ne razumiju baš svi, postoje skeptici koji smatraju da je stari način bolji. I ja sam isto skeptik. Jasno je da AI mijenja način na koji radimo i mislim da je to dobra promjena za one koji žele da unaprijede svoje vještine. Vješti i mladi programeri se lakše prilagođavaju. Ostvaren je napredak u vremenu produktivnosti,” istakao je Božović.
Izvršni direktor kompanije Codelab, Aleksandar Dlabač, istakao je da je i on skeptik kada je u pitanju AI.
“Postoje veliki izazovi sa vještačkom inteligencijom u različitim poljima. AI je veliki balon koji ako pukne će donijeti tektonske promjene. Većina AI kompanija ni ne zarađuje novac. Vidim veliki problem i sa učenjem podataka. Problem može nastati kada podatke zamijenimo AI generisanim podacima,” saopštio je Dlabač.
Jovan Kovačević, CTO kompanije „Coinis“, saglasan je da AI donosi kako pozitivne, tako i negativne promjene.
“Korišćenje AI je vještina sama za sebe koju treba da razumijemo i da je naučimo. Najbolji način za učiti je uz vježbu. Treba da budemo otvoreni za te nove alate i ne očekujemo da će funkcionisati iz prvog pokušaja. Trebate naći alat koji je najbolji za vaš posao. Ovo je proces učenja i nekada nam treba više vremena nego u standardnom procesu bez AI, ali kako vrijeme prolazi postajemo brži. Očekujem da ćemo u budućnosti imati još više koristi od vještačke inteligencije,” istakao je Kovačević.
