To znači da će minimalna penzija, koje sada iznosi 451,71 euro, biti uvećana za 4,3 eura i iznosiće 456 eura, dok će prosječne penzije biti uvećane za 5,3 eura. Prosječna penzija za april iznosila je 556,9 eura, a za maj će biti 562,2 eura.
Penzioneri sa prosječnim primanjima će za iznos povećanja primanja u maju moći da priušte sebi dodatna tri litra goriva, koje je u poslednja dva mjeseca najviše poskupjelo, piše Dan.
Prema formuli po kojoj se obračunava procenat usklađivanja, zarade su u protekla četiri mjeseca porasle 1,1 odsto, a cijene 0,5 odsto. Po formuli, u tom slučaju zarade se množe za 75 odsto, a cijene sa 25 odsto, pa se dolazi do procenta uvećanja zbog zarada za 9,825 odsto, a zbog cijena za 0,125 odsto, što je ukupno 0,95 odsto povećanja.
Penzioneri sigurno neće biti zadovoljni visinom povećanja majskih penzija. Zapravo, veća je vjerovatnoća da će biti ogorčeni zbog iznosa usklađivanja. Tako je bilo i u januaru, kada su penzije porasle 0,38 odsto, što je značilo veću minimalnu penziju za 1,71 euro, a prosječnu za dva eura, dodaje se u tekstu Dana.
Ovo je drugo povećanje penzija zaredom koje je manje od jednog procenta. U prošloj godini usklađivanja penzija su iznosila 6,85 odsto u januaru, 3,1 odsto u maju i 1,98 odsto u septembru, što je kumulativno uvećanje od skoro 12 odsto.
Dva povećanja u ovoj godini iznosila su 1,33 odsto, što je manje od bilo kojeg pojedinačnog povećanja penzija u poslednje četiri godine.
Upravni odbor Fonda PIO donijeće početkom juna zvaničnu odluku o iznosu povećanja penzija, dok će isplate krenuti poslije 15. juna.
Penzioneri sa minimalnim primanjima su dvije godine imali primanja zamrznuta na 450 eura i od ove godine i za njih važi usklađivanje. Od dva usklađivanja dobiće samo šest eura veću penziju.
Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode, i to: u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena, i 25 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene indeksa zarada, ili jednaka toj stopi; u procentu koji predstavlja zbir 25 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena, i 75 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene indeksa zarada.
U slučaju obračuna januarskih penzija, zarada je rasla više od inflacije.
“Usklađivanje penzije vrši se u roku i na način iz stava 1 ovog člana. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, ako bi procent koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i procenta rasta, odnosno pada zarada iz stava 1 ovog člana, doveo do negativnog usklađivanja, vrijednost penzije za jedan lični bod i penzije se ne usklađuju”, piše u zakonu.











