Crkva koju, kako piše CNN, danas na Zapadu mnogi znaju više po njenim ostarjelim i vjernicima, i sveštenicima i razarajućim skandalima seksualnog zlostavljanja, preporod dolazi iz najneočekivanijeg ugla: Generacije Z.
Za mlade ljude, čiji je život na mreži često nemoguće odvojiti od njihovog „IRL“ (u stvarnom životu) postojanja, ovaj pomak ka vjeri je barem djelimično posljedica sve brojnijih influensera – sveštenih lica i laika koji na mrežama govore o vjeri.
Ovo je Rimokatoličkoj crkvi donijelo novu publiku, glasove, mogućnosti i izazove.
Vatikan ne može da ih kontroliše, ali želi da ih maksimalno iskoristi.
Francuska je postala žarište ovog mladalačkog zokreta ka Bogu, piše CNN.
Krštenja među mladima od 18 do 25 godina u Francuskoj su se više nego učetvorostručila u posljednje četiri godine, dok je broj krštenja odraslih u cjelini porastao za više od 160 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima Katoličke crkve u Francuskoj.
Ovog Vaskrsa zabilježen je rekordan broj od 17.800, a broj krštenja odraslih povećan je za 45 odsto u poređenju sa 2024. godinom, pokazuju podaci.
To predstavlja zapanjujući preporod u zemlji koja je, iako tradicionalno poznata kao „najstarija ćerka crkve“ zbog svog milenijumskog odnosa sa katolicizmom, kao i veći dio zapadnog svijeta, poslednjih godina doživjela pad posećenosti crkvi.
Razne studije su pokazale da je udio stanovništva koje ide na nedjeljnu misu između dva i pet odsto.
„Gotovo smo najavili kraj katolicizma.U jednom trenutku sam mislila da je to zaista bakina stvar“, rekla je za CNN sestra Albertin Debaker, 29-godišnja influenserka koja se na mreži predstavlja kao @soeur.albertine.
Postala je jedno od najvećih imena u onlajn katoličkom svijetu u Francuskoj, sa 334.000 pratilaca na Instagramu i dodatnih 202.000 na TikToku.
„Ono što se dešava među mladima jeste da se usuđuju da govore međusobno. Religija nije tabu tema“, rekla je sestra Albertina.
Nalozi poput njenog pružaju mjesto za one koji žele da saznaju više o katoličkoj vjeri. Ona nudi molitve, životne savjete, smjernice o tome kako postati monahinja ili krstiti se, kao i objašnjenja ključnih katoličkih učenja.
„Kako oprostiti“, „Novac u crkvi“ i „Tri savjeta za početak čitanja Biblije“ su među njenim ponudama.
„Ona je super autentična. Ima dosta sveštenika na društvenim mrežama, ali vidjeti monahinju – to nosi novi duh, novu svježinu”, rekla je Žan Fabr (20) za CNN na omladinskom festivalu oko jezera Burže na istoku Francuske.
Činjenica da je ona iz njihove generacije – i žena – olakšava nekim ljudima van Crkve da postavljaju pitanja ili se angažuju sa svim što ona dijeli, rekla je druga djevojka Eloiz Harco.
Među rastućim brojem sljedbenika sestre Albertine ima mnogo nevjernika, od kojih neke privlači znatiželja i njen prijatan karakter.
Njeni video snimci se lako gledaju. Uvijek nasmijana i topla, sestra Albertina ne izaziva kontroverze. To je više porodična dječja emisija nego revnosna voditeljka podkasta – ali ona ne izbjegava teška pitanja i ne prodaje robu.
Jedan video pita da li katolici imaju problem sa seksom, drugi razmatra kako Biblija ne uključuje odnos majke i ćerke.
Tihi preporod
Ovaj talas novih članova Crkve nazvan je „Tihi preporod“ – jer ga je malo ko očekivao, a niko nije planirao.
Francuski mladalački entuzijazam za religiju odjeknuo je i u drugim djelovima Evrope, piše CNN.
U Belgiji se broj krštenja tinejdžera i odraslih skoro utrostručio za 10 godina, prema podacima Crkve.
U najvećoj irskoj dijecezi Dablinu, skoro dvostruko više odraslih je kršteno ovog Vaskrsa nego godinu dana ranije, mnogi od njih mladi koji su tek stigli u Irsku.
Londonska nadbiskupija Vestminster imala najveći broj krštenja odraslih ovog Vaskrsa od 2018. godine.
U SAD, sa tradicionalno većim brojem ljudi koji posjećuju crkvu, pad religije je naizgled zaustavljen, prema nedavnoj studiji istraživačkog centra Pju.
Studija Univerziteta Harvard iz 2023. godine otkrila je da se više Amerikanaca generacije Z identifikuje kao katolici, a mladi muškarci predvode taj trend.
Ali šta objašnjava ovaj očigledni preporod?
Opat Hju Alan kaže da najnovije istraživanje nije iznenađujuće.
Nakon pandemije Kovid-19, i usred „užurbanog, bučnog i zauzetog svijeta“, kaže on, postoji čežnja „za nečim više, nečim drugačijim, nečim što govori o ljepoti i radosti“.
Britanska autorka Lamorna Eš jedna je od onih koji su se upustili u tu potragu za smislom. Ona kaže da je istraživanje za njenu drugu knjigu „Ne zaboravite da smo ovdje zauvijek“ transformisalo njeno razumijevanje vjere.
„Postoji taj osjećaj da postoji nešto suštinskije od čovječanstva, od samog zemaljskog carstva: hrišćanstvo je vrijedno zbog toga. Postoji nešto u vezi sa posebnom strukturom i ritualima unutar vjere. Takođe, nudi se osjećaj zajedništva i uvid u tradiciju koja se vjekovima bori sa egzistencijalnim pitanjima”, rekla je ona.
Opat Hju vjeruje da se mladići možda više povezuju sa crkvom zbog rasprostranjenosti „toksične muškosti“ na društvenim mrežama, što ih navodi da traže „drugi način da budu dobri ljudi i ljudska bića“.
U svom istraživanju, Eš kaže da je katolicizam privlačan nekim mladićima zbog „osjećaja reda, sigurnosti, istorije i integrisanosti u nešto veće“, dok jasna pravila o moralu takođe privlače ,s obzirom na „zamagljenost“ savremenog života.
„Bog postoji u algoritmu“
Za neke, cijela ideja o katoličkom influenseru je paradoks. Određene ličnosti na društvenim mrežama postale su standardni nosioci konzumerističke, individualističke vizije modernog društva. Mnogi bi rekli da je to u potpunoj suprotnosti sa hrišćanskim vrijednostima.
Pa ipak, ovog ljeta papa Lav se sastao sa 1.000 katoličkih influensera – među njima i sestrom Albertinom – u Vatikanu, ističući važnost onoga što crkveno rukovodstvo vidi kao „digitalne misionare“.
„Isus je pozvao svoje prve apostole dok su krpili svoje ribarske mreže. On traži isto od nas danas. Zapravo, on nas traži da ispletemo druge mreže: mreže odnosa, ljubavi“, rekao im je papa.
Lav ih je upoznao u julu tokom mega-okupljanja mladih na kojem se okupilo više od milion mladih ljudi u blizini Rima. Tokom događaja, prvi američki papa pokazao je svoje sipatije za generaciju Z kroz svoju tihu harizmu i autentičnost, obraćajući se okupljenima na različitim jezicima, hvatajući tenisku lopticu iz papamobila i osmjehujući se dok mu je uručeno parče čikaške pice.
Prihvatanje uticajnih ljudi na društvenim mrežama od strane Crkve počiva na ideji da u svakoj generaciji hrišćansku poruku treba prevesti i izraziti novim kulturama.
“Na mrežama postoji i Božji humor. Bog postoji u algoritmu, kao i na društvenim mrežama“, rekla je sestra Albertina.
Na Veliku srijedu ove godine mnoštvo mladih katolika objavilo je snimke i slike na kojima se vidi da su, prema katoličkom običaju, pepelom nacrtali krst na svojim čelima.
Za mnoge katolike, dugo je bila uobičajena praksa da obrišu svoj pepeo nakon mise dok izlaze iz bogomolja, posebno u Francuskoj.
Ali ne i za mnoge u generaciji Z, koji izgledaju srećni da nose svoju vjeru na rukavu. To je šokiralo sestru Albertinu.
„Meni je to djelovalo ludo kada sam bila u svojoj sekularnoj srednjoj školi. Ali današnji mladi ne vide zašto bi to krili”, kazala je ona.











