Neobavezni razgovori o vremenu, najnovijoj video-igri, nečemu što ljudima smeta tokom putovanja na posao ili razmjena anegdota o psu ili drugim kućnim ljubimcima od tog jutra samo su neke od tema koje se smatraju uobičajenim za ćaskanje.

To su teme koje nisu posebno važne, ali dovoljno bliske svima mogu da posluže kada treba prekratiti vrijeme ili uspostaviti kontakt sa nepoznatim osobama.

Neki ljudi se plaše naizgled beznačajnog razgovora ili misle da to nije vrijedno njihovog vremena, dok drugi uživaju u laganoj razmjeni trivijalnih informacija.

U većini slučajeva, posebno u interakciji sa potpunim strancima ili poznanicima, takva ćaskanja su neizbježna jer obje strane pokušavaju da nađu zajednički jezik.

„To je komunikacija koju koristimo da bismo se upoznali sa drugim ljudima, i to neka vrsta puta koji vodi do dubljeg, bogatijeg razgovora. Ogromna je vjerovatnoća da ste se sa nekim od najbližih prijatelja upoznali negdje ćaskajući kao stranci“, rekao je Met Abrahams, predavač organizacionog ponašanja u Biznis školi pri Stenfordu.

Za ljude bez iskustva u vođenju neobaveznih razgovora, ovaj izazov može biti zastrašujući. Međutim, postoje načini da poboljšate svoje sposobnosti u ovom obliku komunikacije. I vrijedi pokušati, jer razmjena naizgled trivijalnih sitnica može pozitivno uticati na opšte blagostanje osobe, istakao je Abrahams.

Evo nekoliko prednosti ćaskanja na koje stručnjaci skreću pažnju.

Prednosti neobaveznog ćaskanja

Ljudi koji kada se nađu u situaciji u kojoj se ćaskanje nameće kao obavezan vid komunikacije često budu pod velikim pritiskom iz želje da budu dobri sagovornici kada sa nekim sretnu prvi put.

Takođe, briga se može javiti i zbog zastrašujućeg čina spontanog razgovora, koji zahtijeva brzo razmišljanje i reagovanje da bi se razgovor nastavio, navodi Abrahams, koji je i domaćin podkasta „Misli brzo, pričaj pametno“, u kojem dijeli savjete za stratešku komunikaciju.

Pitanje koje se nameće je zašto bismo učestvovali uopšte u nečemu takvom. Bez obzira na to da li ste od onih koji započinju i podstiču ćaskanje ili ga izbjegavate po svaku cijenu, istraživanje je pokazalo da takvi neobavezni razgovori sa ljudima koje ne poznajete mogu imati blagotvorne efekte na zdravlje i opšte stanje, kao što je poboljšanje raspoloženja i suzbijanje osjećaja izolovanosti.

„Ćaskanje je nešto što mi psiholozi mislimo da je na neki način fundamentalno. To je kao što nam je potrebna hrana, voda – moramo da imamo osjećaj pripadnosti i da smo važni drugim ljudima“, rekla je dr Džilijan Sandstrom, vanredna profesorka psihologije ljubaznosti na Univerzitetu u Saseksu, koja je istraživala efekte minimalnih društvenih interakcija.

Dr Vivek Murti, koji je 2023. godine bio na čelu Službe javnog zdravlja Sjedinjenih Američkih Država, proglasio je tada usamljenost epidemijom u SAD. Dnevna usamljenost pogađa svaku petu odraslu osobu u SAD, što je najviši nivo u poslednje dve godine, pokazuju najnoviji podaci iz oktobra.

Neobaveznim razgovorom sa poznanikom ili strancem, ljudi mogu da utiču na porast osećaja povezanosti sa drugima i da razviju jači osjećaj zajedništva, objašnjava profesorka Sandstrom, čije istraživanje je pokazalo da oni koji imaju ležernije dnevne interakcije, poput razgovora sa komšijom ili šankerom u kafiću, imaju veći osjećaj pripadnosti.

„Razgovor sa strancima može biti zastrašujući jer ne znamo šta će se desiti, ali i to je na neki način uzbudljivo. Zabavno je i lijepo da nam se desi nešto neočekivano, gdje naučimo nešto novo ili vidimo novu perspektivu“, oijcenila je profesorka Sandstrom.

Kako postati stručnjak za neobavezne razgovore

U nekim situacijama, kao što je odlazak na novi posao, učešće u projektu ili poslovno okupljanje, ljudi se mogu unapred pripremiti za očekivane spontane razgovore, ukazuje dr Sunita Sah, organizacioni psiholog i profesor menadžmenta i organizacije na Univerzitetu Kornel u Itaki, u državi Njujork.

„Ukoliko ste sigurni da će neke osobe za koje znate biti na događaju, možete se potruditi da saznate o njima što više i isplanirate šta biste mogli da ih pitate. To vam može pomoći u ublažavanju nervoze“, savjet je dr Sah.

I kada su u pitanju spontane situacije, postoje trikovi za vođenje dobrog razgovora. Najlakši metod je da iznesete zapažanje o vašem zajedničkom okruženju, zbog čega ljudi često govore o vremenu ili da ljudima postavite opšta pitanja kako biste saznali više o njima, precizirala je dr Sah.

Zato će vas često pitati da li ste radili nešto zanimljivo tokom vikenda ili da li imate planove za odmor.

Ovakav razgovor nije teniski meč, gdje treba vratiti loptu na drugu stranu terena što je brže moguće. Abrahams kaže da voli da razmišlja o ovoj razmjeni više kao o igri dobacivanja u kojoj je cilj da lopta što duže nikome ne ispadne – samo sa ciljem da se razgovor što duže održi.

„Moraš da sarađuješ sa drugom osobom, tako da želiš da ona govori, a zatim da ona poželi da ti govoriš. Radi se o tome da ste zainteresovani, a ne interesantni, a ta promjena razmišljanja je važna“, naglasio je Abrahams.

Ponekad usporavanje i razmišljanje prije davanja odgovora može da doprinese da se nejasnoće svedu na minimum i obezbijedi veća jasnoća i struktura odgovora.

„Ljudi će u neobaveznim razgovorima i drugim situacijama spontane komunikacije osjetiti da moraju odmah da reaguju, ali možete da kažete: ’Samo trenutak da razmislim o tome.‘ Ili možete postaviti dodatno pitanje koje će vam dati vremena za razmišljanje“, predlaže Abrahams.

Kao što to obično biva, i u ćaskanju ćete postati bolji uz vežbu, podsjeća profesorka Sandstrom. Ako neko dugo ne praktikuje druženje u ležernom okruženju, neobavezni razgovori mogu djelovati strašniji nego što to zaista jesu.

U svom istraživanju, profesorka Sandstrom je pokazala da što se ljudi više uključuju u ćaskanje, to postaju sigurniji u svoje društvene vještine i manje su zabrinuti zbog odbijanja.

Na kraju krajeva, ćaskanje treba da bude bezbrižan i prijatan razgovor, a malo humora i saosjećanja su mnogo važni, precizirala je Sunita Sah.

„Ja lično volim ćaskanje. Mislim da pruža lijepe interakcije sa ljudima tokom dana sa kojima vjerovatno ne želite da idete u dublju konverzaciju. To zaista gradi odnos i povjerenje i izvjestan nivo druželjubivosti. U današnje vrijeme kada svi mogu da se okrenu svojim telefonima ili da danima ne razgovaraju sa nekim, mislim da taj neobavezni razgovor pomaže da se otkloni aspekt usamljenosti“, poručila je dr Sah.