PIŠE: Rajka Raičević

Kada sam juče pročitala jednu od vijesti koje su dugo čekane i od velike važnosti da je Uprava za imovinu procijenila vrijednost Aerodroma Crne Gore (ACG) na 264.364.795,00 eura, učinilo mi se da je riječ o nekoj realnoj vrijednosti. Naročito, ako je prethodna procjena bila skoro duplo manja i iznosila je 122 miliona. A onda sam se zapitala kako je moguće da Aerodromi Crne Gore nemaju baš veliku imovinu, naročito zemljište.

Posebno zanimljivo se učinilo kako je Uprava za imovinu procijenila vrijednost zemljišta u Tivtu koje je već odavno poprimilo nerealno visoke cijene zbog luksuznosti tog dijela Crne Gore. U Podgorici su cijene nešto niže, ali opet ne bi trebalo da je baš malo.

Razmišljam – ne bi Uprava za imovinu valjda namjerno obarala vrijednost Aerodroma Crne Gore da bi tamo neke južnokorejske ili američko-luksemburške kompanije bolje prošle u odnosu na Crnu Goru i njene građane. Valjda bi trebalo da joj je na prvom mjestu interes države Crne Gore i njenih građana. Onda se sjetih da je nedavno uhapšen bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović koji se tereti da je oštetio državu Crnu Goru za više miliona eura.

Ok. Ne znam šta sve Aerodromi Crne Gore posjeduju, ali znam gdje se oni nalaze. Potražim katastarske podatke i računam da ću jednostavnim sabiranjem i množenjem uz pomoć digitrona završiti posao.

Aerodrom Podgorica u zetskim Golubovcima ima ukupno 251,57 hektara, odnosno 2.515.700 kvadratnih metara (KO Golubovci 541/6 i 541/12). Aerodrom Tivat (za koji postoje javni podaci) ima ukupno 157,86 hektara, odnosno 1.578.600 kvadratnih metara (od čega je vlasnik ACG 545.000 kvadrata, ostalo je privatno ili u vlasništvu preduzeća i drugih institucija poput Opštine i dijelom je u procesu eksproprijacije).

Jednostavnom računskom operacijom, ukoliko se cijena kvadrata u Tivtu i Podgorici računa u nekom početnom iznosu od oko 100 eura po kvadratu ( a ne po cijeni koja je navodno nuđena vlasnicima u Tivtu od po 25 eura po kvadratu), dobija se nevjerovatan iznos u odnosu na onaj koji je Uprava za nekretnine procijenila. Tačnije, za zemljište koje je u vlasništvu Aerodroma – 3.060.700 kvadratnih metara, po cijeni kvadrata od 100 eura (a ta cifra je naročito u Tivtu bliža cifri od 200 nego 100), dobija se vrijednost od 306.070.000 eura.

Dakle, samo zemljište, ugrubo računato, vrijedi za preko 41,7 miliona eura više u odnosu na procjenu Uprave za nekretnine. U to nijesu uračunate terminalne zgrade (putnički i kargo terminali), upravne zgrade, hangari, skladišta, tehnički objekti, infrastruktura, piste, rulne staze, platforme… To bi trebalo da znači da bi procjena morala biti još mnogo veća i od ovih 306 miliona eura.

U nekim nezvaničnim računicama, Aerodromi Crne Gore dostizali su vrijednost do 400 miliona eura. U procjeni Uprave za imovinu je to mnogo, mnogo manje. Istina, ostaje pitanje metodologije procjene, ali činjenica je da državno uvijek „vrijedi manje“ od privatnog i da se nacionalno mnogo lakše potcijeni nego lično.

I sada, nakon jednostavnog računanja, preciznih podataka o kvadraturi, jasne situacije da ne znamo koliko stvarno vrijedi infrastruktura Aerodroma, koliko god naša dva aerodromska prostora bila u nedovoljno dobrom stanju, ne bi bilo dobro da se opet vratimo sumnjama, krivičnim prijavama, dugim sudskim procesima o utvrđivanju stepena odgovornosti, eventualne korupcije, zloupotrebi službenog položaja i nanošenja ogromne štete državi Crnoj Gori i njenim građanima. Ne bi bilo dobro da i ovu izuzetno značajnu temu strpamo u kategoriju – navikli smo.